[ Zatvori ]
To znači da EU neće priznati vinograd za koji u katastru stoji da je, primjerice, pašnjak, pa će proizvođači vina imati velikih teškoća kako objasniti količinu proizvedenog vina u nerazmjeru s priznatim površinama. Primjerice, tvrtka Feravino iz Feričanca, u vlasništvu Nexe grupe, ima 150 hektara vinograda, a samo je 50 hektara registrirano kao vinograd. - Imamo dio koji se nekad vodio kao šuma, a na kojem su sada vinogradi. Mnogo toga već smo odradili u skladu s Pravilnikom, ali pred nama je još golem posao - kaže Dražen Horvatek iz Imovinskopravne službe u Nexe grupi.

U istoj su situaciji i druge tvrtke u Hrvatskoj, a i mali proizvođači grožđa, pogotovo oni koji su se relativno nedavno počeli baviti tim poslom te su kupili zemlju, a još je nisu registrirali kao vinograd. No kao što kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ‘vlasništvo jest neotuđivo, ali i obvezuje’, što znači da sami moraju podnijeti zahtjev, a ne čekati da država za njih to učini. Za to je potrebno pokrenuti postupak za promjenu poljoprivredne kulture u lokalnom uredu za katastar, čije rješavanje je donedavno trajalo oko šest mjeseci, da bi u posljednje vrijeme ta procedura bila ubrzana. Doduše, tvrtke i ozbiljniji proizvođači toga su svjesni, ali, čini se, postoji realna opasnost da neće stići riješiti pitanje svih površina. - Bit će teško, ali ja sam gotovo siguran da ćemo u Ferovinu ipak uspjeti riješiti taj problem do ulaska u EU - optimistično je rekao Horvatek. No s obzirom na to da se u Hrvatskoj zemljišne knjige nisu rješavale još od vremena Franje Josipa, takva bi neažurnost mogla doći na naplatu u trenutku kad uđemo u Europsku uniju.

[ Zatvori ]
Rijetko koji potez vlade naišao je na tako široku podršku i velika očekivanja kao osnivanje fondova za gospodarski oporavak i kreditiranje tvrtki.


Kreće sa 5 milijardi kuna

Za početak, HNB će pustiti bankama da zavrte oko 5 milijardi kuna, što je velik kapital ima li se na umu da prošle godine ni tvrtkama ni stanovnicima nije bio na raspolaganju ni približno toliki iznos te će na temelju iskustava s raspodjelom procijeniti što i koliko dalje.

Istodobno, poduzetnici su pojačali pritisak na glavne aktere da osiguraju prihvatljive kamate, a za izvoznike to bi bile kamate na razini eurozone, od 2 do 5 posto, što bi doista bio povijesni iskorak koji u Hrvatskoj malo tko može osigurati. Realnija je cijena kapitala od 5 do 7 posto, a koliki će on biti vidjet će se sredinom veljače – kada krenu prve aukcije.


Pravila o potporama

Ljudi od struke hlade očekivanja, pa tako i viceguverner Boris Vujčić i ravnateljica Instituta za javne financije u svojim istupima upozoravaju da je riječ o projektu koji će dati rezultat na duge staze. Pitanje je, navodi dr. Ott, u svojoj kolumni u Banci, hoće li biti vremena za to jer Hrvatska mora slijediti europska pravila o potporama koje su zbog globalne krize samo do kraja ove godine na slobodnijem režimu. – Kod potpora za restrukturiranje korisnik može dobiti potporu jednom u deset godina, na najviše šest mjeseci i mora sam sudjelovati u financiranju. A čak ni Privremeni okvir EU ne dopušta potpore izvozu ili ulaganju u rizični kapital velikih poduzeća. Samo dosljednom primjenom pravila EU, na koja se Hrvatska obvezala, izbjeći će se česte arbitrarne i diskrecijske odluke o usmjeravanju sredstava poreznih obveznika najglasnijima ili najbolje umreženima u političko-gospodarskim lobijima, upozorila je dr. Ott.

Hrvatska gospodarska komora također je ponudila svoje usluge u promociji mjera jer vjeruje da bez podjele rizika s državom neće biti oživljavanja proizvodnog sektora, a u uvjetima otežanih globalnih tržišnih projekcija i suzdržanosti investitora i kreditora od investicija, podjela rizika s državom zacijelo može djelovati kao pozitivna poticajna mjera.

[ Zatvori ]


Unatoč nizu nepovoljnih tržišnih okolnosti poput visoke otkupne cijene mlijeka, pada prodaje na domaćem i inozemnim tržištima, rasta uvoza gotovih mliječnih proizvoda i rasta zaliha, Dukat je i 2009. godinu završio kao najveći otkupljivač svježega sirovog mlijeka u Hrvatskoj te kao najveći hrvatski izvoznik, ali i investitor u mliječnoj industriji, priopćili su iz Dukata.

U 2009. u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 675 milijuna kilograma svježega sirovog mlijeka, od čega ono najviše, europske kvalitete čini 79,9 posto. Dukat je pak u lanjskoj godini otkupio 291 milijun kilograma mlijeka ili 43 posto ukupno ponuđenih količina, čime je dodatno učvrstio poziciju najvećeg otkupljivača mlijeka u Hrvatskoj.

U odnosu na 2008. godinu, Dukat je otkup svježega sirovog mlijeka povećao 3,5 posto, što je 0,85 posto iznad hrvatskog prosjeka rasta proizvodnje mlijeka, zahvaljujući neprekidnoj partnerskoj suradnji sa 12.250 proizvođača, tvrde u Dukatu, u kojemu u ukupnom otkupu mlijeko europske kvalitete čini 77,10 posto. No plan je da se u tekućoj godini udio mlijeka kvalitete po standardima EU u vlastitom otkupu poveća na 85 posto.

Elena Wolsperger, direktorica Odnosa s javnošću Dukata, kaže kako u posljednjih 15 godina Dukat sustavno ulaže u razvoj primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Samo u 2009. uloženo je više od 32 milijuna kuna u razvoj poslovanja Dukatovih kooperanata, u obliku gotovinskih kredita za kupnju zemljišta, rekonstrukciju objekata, nabavu junica, muzne opreme, laktofriza i repromaterijala danih kooperantima.

Lani je pokrenuta i investicija modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta KIM mljekare Karlovac vrijedna 20 milijuna eura, što je ujedno i najvrednija investicija u mliječnoj industriji Hrvatske, ali i zemalja regije. Zahvaljujući njoj, KIM će već potkraj 2010. postati tehnološki najmoderniji mljekarski proizvodni pogon u ovom dijelu Europe, uvjereni su u Dukatu.

Tvrtka je u lanjskoj godini izvezla više od 26 milijuna kilograma mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva u vrijednosti 175 milijuna kuna, čime je i u 2009. zadržala čvrstu poziciju najvećega hrvatskog izvoznika u mliječnoj industriji.

[ Zatvori ]


Kao što je poznato, DORH je posljednjih tjedana u provjeravao papirologiju Đakovštine s ciljem da se utvrdi gdje je nestalo 2000 tona pšenice i 1000 tona kukuruza iz silosa.

Tijekom dana očekuje se i da će odgovorni iz Đakovštine biti privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku.

[ Zatvori ]
Odvjetnica SMS-a Tonka Mohar priznala je novinarima da gubici SMS-a iznose 156 milijuna kuna, ali kako unatoč dugovima i mogućem stečaju još postoji šansa da ih preuzme Podravka. Podsjetimo, zbog malverzacija u Podravci, direktor SMS-a Srđan Mladinić u pritvoru je od kraja listopada.

[ Zatvori ]



Sabor o zalihama

Iako će istraga ustanoviti kako je moguće da pšenica nestane u tako kratkom roku, pitanje je kako je Ravnateljstvo za robne rezerve dopustilo da Uprava Đakovštine robu ili proda ili je naprosto preradi i kao brašno plasira na tržište. Državni inspektori navodno su sredinom prosinca 2009. počeli provjeravati stanje zaliha u Đakovštini, nakon medijskih napisa o propadanju tvrtke. Tada je sve bilo na mjestu, a već u siječnju 2010. pšenica i kukuruz su nestali. Ukupno je riječ o vrijednosti od oko 2,5 milijuna kuna, dok je vrijednost nestale seljačke pešnice procijenjena na 14,5 milijuna kuna.

Malverzacije oko robnih zaliha ovih bi dana trebale biti i tema Sabora jer na raspravu stiže točka o stanju zaliha za 2008. godinu. Dragutin Lesar, saborski zastupnik, koji je prije dvije godine optužio državu da ne kontrolira stanje zaliha niti javnost informira o brojnim malverzacijama, kaže kako izvještaj za 2008. godinu pokazuje da država na zalihama ima robe u vrijednosti 317 milijuna kuna, dok potraživanja prema brojnim tvrtkama koje su kupovale robu od države iznose čak 787 milijuna kuna. Pitanje je zašto se nikada ne objave imena tvrtki koje duguju državi za kupljenu robu iz rezervi, a uvjeren sam da će tako biti i ove godine, kaže Lesar, koji tvrdi da je pšenica i dalje najpogodnija za malverzacije.


Odgovornost države

Država na zalihama ima 33.000 tona pšenice vrijedne 25 milijuna kuna, a roba se smješta u 10 skladišta za pšenicu i tri za kukuruz. Iako u državnim institucijama uvjeravaju kako su kontrole sve češće i da je prevara sve manje, slučaj Đakovštine ponovo otvara pitanje kako se skladištari odnose prema robi iz zaliha. Lesar kaže da su kontrole slabe i da skladištari manipuliraju s robom kako im odgovora. Pšenica se prodaje u pogodnom trenutku kada je cijena visoka i tako se zarađuje, te se kupuje kad je jeftinija, tvrdi Lesar.

U slučaju Đakovštine pitanje je zašto država, ako je već u prosincu kontrolirala stanje zbog sumnje na loše poslovanje, nije povukla svoje strateške zalihe. Čini mi se da je odgovornost, osim Uprave, i na državi jer je mogla predvidjeti ovakav, u Hrvatskoj često viđen scenarij, zaključuje Lesar.


Seljaci: Agrokor i Žito robu su povukli ranije

Osim državne pšenice iz đakovačkih silosa nestalo je i seljačke pšenice vrijedne 14,2 milijuna kuna i to od 200 proizvođača i četiri poljoprivredne zadruge. Seljaci su zaprijetili da će blokirati silose ako im država ne nadoknadi štetu jer je suvlasnik Đakovštine. Ministar poljoprivrede je pozivao seljake da predaju pšenicu u silose i čekaju najbolju cijenu na tržištu. Vlada je prošle godine usvojila zakon o skladišnici kao mehanizmu osiguranja pšenice, a tijekom ljeta je najavljeno da će za potrebe provedbe ovog zakona država od EBRD-a uzeti kredit u vrijednsoti od čak 350 milijuna kuna. Seljački izvori tvrde da su Agrokor i Žito svoju pšenicu iz silosa Đakovštine povukli ranije.

[ Zatvori ]
d. Split biti uspješna. Optimizam temelje na činjenici da su od posljednjeg pokušaja prodaje riješeni imovinsko-pravni odnosi u splitskoj Gradskoj luci. Naime, tamošnje nekretnine koje je koristila tvrtka nisu u njenom vlasništvu, već su dio pomorskog dobra, pa kupac dionica ne može biti njihov vlasnik. U vlasništvu tvrtke je zato ukupno 30 tisuća četvornih metara nekretnina u Zagrebu, Zadru, Velikoj Gorici, Omišu, Drnišu, Starigradu, Jelsi i Splitu. HFP nudi 620.618 tisuća dionica po cijeni od jedne kune uz obvezu održavanja djelatnosti, zadržavanja 562 zaposlenika u radnom odnosu sljedeće dvije godine, izrade petogodišnjeg poslovnog plana i plana ulaganja te podmirivanja vjerovnika.

Ozren Matijašević je na sjednici naglasio važnost uspješnog procesa privatizacije kazavši kako je osim 560 zaposlenih uz tvrtku vezano uz približno pet tisuća kooperanata uglavnom s područja od posebnoga državnog interesa. - Tvrtka poput Dalmacijavina već ima brendove, ima ljude koji dobro rade i znaju, a nadam se da će naći i zainteresiranog ulagača - rekao je Petar Čobanković u ulozi predsjednika Upravnog odbora HFP-a.

U šestom pokušaju prodaje je Regionalna veletržnica Benkovac. U Fondu se nadaju da će ovo uistinu biti posljednji pokušaj jer je u međuvremenu okončan spor veletržnice s Raiffeisen Bankom. Na sjednici se raspravljalo i o neuspjelom pokušaju prodaje tvrtki Modra špilja, Hotel Medena, Podgora i Živogošće. Za nijedno od tih društava na adresu Fonda nije stigla nijedna ponuda. Predsjednik Fonda Vedran Duvnjak situaciju je dijelom opravdao izostankom interesa investitora u vrijeme krize, ali i pogrešnim zakonskim okvirom koji ne dopušta prodaju dionica prema tržišnim kriterijima. Naglasio je da je nužna promjena zakonskog okvira.

Predstavnik sindikata Ozren Matijašević je na kraju sjednice iznio probleme s kojima se susreću radnici u Bizovačkim Toplicama, Osječkoj pivovari i Jadran Crikvenici. Privatizacija Bizovačkih toplica pokrenuta je u studenome prošle godine, međutim još nije proveden postupak prodaje. Situacija šteti radnicima za čije plaće se traži novčana pozajmica. U vezii s Jadran Crikvenicom, Duvnjak je odgovorio radnicima koji traže od Fonda sredstva za plaće kako Fond nije ‘bankomat’ te im nažalost ne može pomoći. Na kraju, u broju sudskih postupaka za gospodarski kriminal protiv Ivana Komaka vlasnika Osječke pivovare može se dodati i tužbu koju je pokrenuo Fond za privatizaciju za vraćanje deset tisuća dionica (48 posto temeljnog kapitala) u vlasništvo Fonda.

[ Zatvori ]
Milka je zauzela drugo mjesto i na hrvatskom tržištu čokolada koje je premašilo godišnju vrijednost od 687 milijuna kuna.


Privatne robne marke

Iako strana konkurencija žestoko udara na domaće slatkiše, Kraševa Dorina još drži prvo mjesto. Podaci agencije AC Nielsen pritom pokazuju da su se na listi pet najprodavanijih brendova od domaćih održali samo Mikado i Dorina. Zanimljivo je da su privatne robne marke trgovaca zauzele visoko peto mjesto. Premda Dorina i dalje drži prvo mjesto, domaći slatkiši sve se teže nose s globalnom konkurencijom.


Snižavanje cijena

Prije dvadeset godina Hrvati su trošili 50.000 tona slatkiša godišnje, od čega su domaći Kraš, Zvečevo, Kandit, Sloboda i ostali prodavali čak 40.000 tona. U 2008. godini na hrvatskom tržištu prodano je 86.000 tona raznih slatkiša, a prostor domaće proizvodnje sužen je na samo 32.000 tone.

- Udjel domaćih smanjen je sa 80 na 36 posto, a ovaj veliki problem mogao bi se samo povećavati jer država carinskom politikom stimulira uvoz, dok trgovci s polica guraju naše brendove i mijenjaju ih za jeftine strane ili, što je još gore, za privatne robne marke - kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, krovnog udruženja konditorske industrije.

- U ovoj godini potrošnja konditorskih proizvoda na hrvatskom tržištu manja je za 2,5 posto - kaže Bilić.

Konditori su lani, dodaje, neznatno povećali proizvodnju, a gubitak domaćeg tržišta nadoknađuju kroz veći izvoz. Izvoz je povećan 5,7 posto, ali su zbog krize izvozne cijene snižene za 12,4 posto, što će utjecati na profit. Industrija je u 2008. godini poslovala na granicama uspješnosti uz minimalnu dobit, a tijekom 2009. ti su se uvjeti pogoršali.


Vrijednost branda

Dok u razvijenim zemljama oko 70 posto domaće potrošnje podmiruju domaći konditori, kod nas je situacija obrnuta, a Bilić za to optužuje lošu carinsku politiku i trgovce. Konditorske proizvode prodaju brendovi i njihova je vrijednost izuzetno velika.

- Bomboni su u biti šećer, a cijena šećera na svjetskom tržištu je 500 dolara za tonu, dok je vrijednost tone uvoznih bombona 4000 dolara. Ta velika razlika predstavlja vrijednost koja ostaje industriji - tvrdi Bilić.

Carinskom zaštitom kod nas se štite poljoprivredne sirovine, dok su prehrambeni brendovi izloženi jakoj vanjskoj destrukciji.


Poticaj uvozu slatkiša

- Cijene domaćih sirovina za industriju skuplje su za više od 50 posto nego u zemljama iz kojih uvozimo. Od uvezenih 54.000 tona proizvoda, polovica je bila oslobođena carina. Država takvom carinskom politikom potiče nelojalnu konkurenciju - kaže Bilić.

Problem je i liberalistički odnos prema trgovini koja ima svojevrstan monopol. Trgovina diktira konditorima velike rabate i do 35 posto, čime se protiv volje konditora povećavaju cijene. Ista ta trgovina i uvozi konditorske proizvode, koji su zbog trgovačkog rabata jeftiniji od naših proizvoda.


Dominacija uvoza

Na našem tržištu uvoz je potpuno eliminirao domaću proizvodnju guma za žvakanje, kod bombona je prodaja uvoznih veća od domaćih za 49 posto, uvoznih se čokolada proda 80 posto više. Ulaskom u EU situacija će se još više pogoršati.


Na slatkiše ode 37.000 tona šećera

Konditorska industrija važna je za našu poljoprivredu jer, osim što zapošljava gotovo 5000 radnika, osigurava egzistenciju za još toliko obitelji.

Ona troši oko 37.000 tona šećera, 20.000 tona brašna, 2000 tona mlijeka u prahu, 1000 tona maslaca (ukupno više od 50 milijuna litara mlijeka) i sl., pa ova industrija indirektno u poljoprivredi zapošljava još više radnika nego u vlastitoj proizvodnji.

[ Zatvori ]
Ponudili smo modele farmi od deset do sto grla i razradili kako ih izgraditi što jeftinije. Nije umjetnost izgraditi farmu s mnogo novca jer to može svatko - kaže mr. sc. Miljenko Ernoić koji je s dipl. ing. agr. Dragutinom Vincekom govedarima Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima održao predavanje o modelima govedarske proizvodnje.

Ovom je prigodom predstavljena i knjiga "Modeli govedarske proizvodnje". Županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić kaže da Vukovarsko-srijemska županija prednjači po proizvodnji mlijeka i broju krava pod selekcijom pa je prošle godine proizvedeno 60 milijuna kilograma mlijeka što je dva i pol puta više nego osam godina ranije.

Najavio je skoro povećanje otkupne cijene mlijeka za 50 lipa po litri, ali i moguće proljetne teškoće poljoprivrednika koji su se zadužili kreditima jer će doći rate za otplatu.

[ Zatvori ]
Podravka je 2009. završila sa ukupnim prihodima od 3,8 milijardi kuna dok su rashodi iznosili nešto više od četiri milijarde kuna. Na kraju godine iskazan je gubitak od 281 milijun kuna, na kojega je najviše utjecalo posljednje tromjesečje u kojemu je ova koprivnička tvrtka iskazala gubitak od 323 milijuna kuna.

Izuzme li se dakle šteta učinjena nesavjesnim radnjama čelnika tvrtke, kompanija je poslovala nešto bolje nego 2008. Operativni troškovi Podravke smanjeni su za šest posto, dok je zaduženost tvrtke smanjena za 180,5 milijuna kuna. U protekloj godini 257 djelatnika je napustilo tvrtku uz otpremnine. Nadalje, tvrtka bilježi pad prodaje u Hrvatskoj od četiri posto, dok je na inozemnim tržištima, na kojima Podravka ubire oko polovicu prihoda(1,7 milijardi kuna), zabilježen rast prihoda za iznos od 5,2 milijuna kuna.

U nerevidirana izvješća Podravka je uvrstila sve potencijalne rizike povezane sa istragama koje se mjesecima vode u kompaniji (SMS, Gradec, Fima grupa), dok je izostavljen jedino depozit OTP banke, budući da kompanija još uvijek nema ugovor na uvid. Za 2010. kompanija planira povećati prihode od prodaje za dva posto, a naglasak će biti na smanjenju zaduženosti za novih 100 milijuna kuna.

Čini se da je dolazak Ljube Jurčića u Nadzorni odbor Podravke napokon počeo davati rezultate, jer se Podravka može pohvaliti izuzetnom transparentnošću godišnjeg izvješća te točnosti objavljenih informacija. Također, u Podravci te u vrlo malom dijelu ostalih kompanija su uspjeli na vrijeme izraditi godišnje izvješća, dok je najveći dio tvrtki izlistanih na ZSE-u, burzu obavijestio kako nije u mogućnosti udovoljiti zakonskim obvezama te pravilima burze, pa će izvješća poslati naknadno. Toliko o transparentnosti.

[ Zatvori ]
Država i zakupac moraju vidjeti kako naći rješenje za pomoć poljoprivrednicima", rekao je Čobanković prilikom otvaranja manifestacije "Poljoprivredno poduzetničke ideje" u Novoj Gradiški.Na upit smatra li se i osobno odgovornim jer je ljetos pozivao seljake da uskladište pšenicu do povoljnije cijene, ministar je odgovorio kako je najnormalnije da se pšenica uskladišti i čeka trenutak kada će se plasirati.

"Nisam računao da postoje neki koji su spremni otuđiti proizvod za koji su redovito slali i fakture za troškove skladištenja. Dakle, dva puta je netko prevaren - platio je skladištenje i u konačnici ostao bez svog proizvoda. Bio sam uvjeren da je to vrijeme iza nas", kazao je Čobanković.Najavio je osnivanje jamstvenog fonda koji bi proizvođačima jamčio za uskladištenu robu, nakon što ove godine zaživi zakon o skladišnici.Vezano uz Zakon o poljoprivrednom zemljištu ministar se ispričao seljacima zbog problema koje su imali ovih dana, te istaknuo kako se njegova primjena odgađa do srpnja.Kontrola proizvodnje alkohola na obiteljskim gospodarstvima bit će još stroža, ustvrdio je Čobanković te obećao da će se povećati kvote minimuma proizvodnje čistog alkohola po domaćinstvima.Na tradicionalnom zimskom okupljanju poljoprivrednika Brodsko-posavske županije u Novoj Gradiški svoje proizvode izložilo je osamdesetak proizvođača.Oni će tijekom dva dana od stručnjaka i predstavnika institucija vezanih uz poljoprivredu saznati aktualnosti iz domaćega agrara te se detaljno upoznati s načinom izrade programa radi kandidiranja za sredstva iz predpristupnog EU fonda IPARD.

[ Zatvori ]


Vlada poduzećima uskače s dva paketa pomoći. U prvome su paketu dva modela, kreditni i jamstveni. U kreditnome će modelu HNB snižavanjem obvezne pričuve bankama osloboditi 3 milijarde kuna od kojih će dvije milijarde proslijediti HBOR-u, a milijardu će zadržati za sebe. Kako je 'formula' raspodjele sredstava između HBOR-a i banaka: 30:70 posto, to znači da bi uz HBOR-ove dvije milijarde kuna banke mogle iskreditirati još četiri, što znači da je ukupni kreditni potencijal oko 6 milijardi kuna.

U dijelu jamstava država će pokrivati najmanje dvije milijarde kuna i još toliko banke. Prijašnjom je odlukom već navedeno da će država jamčiti između 25 i 50 posto, što znači da je ukupni jamstveni potencijal države i banaka dodatnih 8 milijardi kuna. Drugi se paket odnosi na Fondove za gospodarsku suradnju u kojemu bi država i fondovi rizičnog kapitala sudjelovali s po milijardu kuna. - Nakon objave u Narodnim novinama raspisat će se javni poziv za sve koji se svojim kapitalom žele uključiti u taj način financiranja. Poziv će biti otvoren do 31. prosinca ove godine ili do iscrpljenja maksimalnog iznosa - kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.Dakle, ukupni je potencijal pomoći čak 16 milijardi kuna.

Pri tome je prvi paket namijenjen isključivo obrtnim sredstvima, dakle za pokriće likvidnosti dok su jamstva većim dijelom namijenjena investicijama (manjim dijelom obrtnim sredstvima i reprogramiranju dugova). No s obzirom na to da kredite država uvjetuje datumom (sve tvrtke do 1. srpnja 2008. morale su poslovati besprijekorno) i podmirenjem svih obveza prema državi, taj bi potencijal mogao iznositi znatno manje. Među ostalim i zato što je prilično minorizirana uloga HBOR-a koji će raspolagati samo s dvije milijarde kuna, a banke možda i s dvostruko više. U svakom slučaju, poduzeća se za kredite i jamstva trebaju obratiti svojoj poslovnoj banci, ne HBOR-u. Koliko će iznositi kamate još nije poznato. Bankari i Vlada još 'vijećaju' no visina će se kamata znati prije prve aukcije 16. veljače.

[ Zatvori ]
Ministrica za okoliš Hillary Ben savjetovala je da bi se hrana trebala pomirisati i na taj način otkriti je li još dobra za jelo ili ne. Jer, kako ističe, industrije sa striktnim rokovima na ambalaži prisiljavaju građane da bacaju dobru hranu i zamijenjuje je novom. Ali kako biti siguran da će od mekanih rajčica nastati dobar umak, da će odrezak biti ukusna večera, a ne noć na hitnoj zbog trovanja hranom? Nutricionistica Angela Dowden savjetuje kako otkriti treba li hrana završiti u tanjuru ili u smeću.


Napuhnuti poklopac

Piletina se može jesti dan-dva poslije isteka roka koji piše na pakiranju, ako je kupljena u trgovačkom centru. Mora mirisati svježe, biti ružičasta i ne smije biti presluzava. Što se pak jogurta tiče, dobar je ako mu poklopac nije napuhan. Dakle možete ga bez bojazni jesti i danima nakon isteka roka. Sok od naranče također je u pravilu dobar nekoliko dana nakon isteka datuma. Međutim, ako u pakiranju ima pištanja, bacite ga!
Banane se prilično zahvalna namirnica i večina ljudi griješi kada ih baci jer su posmeđile. One se naime mogu jesti i gnjile. I neke su vrste povrća dugotrajne, primjerice krumpiri. Neotvoren paket salate može trajati i nakon isteka roka, ali ako pocrveni, odmah je bacite.


Marketinški trik

I brojne potrošačke udruge upozoravaju da je rok trajanja izmišljotina industrije, koja na taj način vara kupce potičući ih na veću potrošnju. S tim se ne slaže Donatella Verbanc, dr. sc. biokemičar.

- Razumijem zabrinutost Britanaca, ali smatram da se namirnice trebaju iskoristiti unutar roka koje je proizvođač naveo. Prema mirisu, izgledu i boji hrane ne može se vidjeti je li ona još dobra. Nakon isteka datuma proizvodnje, morala bi se opet napraviti detaljna kemijska analiza da bi se vidjelo je li namirnica dobra za jelo ili ne - rekla je D. Verbanc. Dijametralno suprotno mišljenje ima britanska nutricionsitica Angela Dowden koja uvjerava da se većina hrane može sigurno konzumirati nakon isteka roka, a posebno upozorava na dugovječne proizvode poput konzervi, koje su, kako kaže, zapravo gotovo pa bezvremenske.