[ Zatvori ]
Krediti će se odobravati do kraja 2010. s rokom otplate najviše do pet godina, a iznos državne potpore je razlika između privremeno umanjene osnovne referentne kamatne stope od 4,46 posto, uvećane za maržu za rizik i odobrene kamatne stope.

Ukupan iznos dodijeljenih potpora po pojedinom korisniku prema ovom programu i ostalim programima donesenim temeljem Odluke o objavljivanju pravila privremenog okvira za mjere državnih potpora kojim se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi ne smije prijeći 500 tisuća eura u razdoblju od 1.siječnja 2008. do 31. prosinca 2010.Agencija je naknadno odobrila državne potpore koje su Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica d.o.o. dodijeljene u razdoblju od 2004. do 2007..

Riječ je o subvencijama i kapitalnim ulaganjima kojima su se u tom razdoblju pokrivali troškovi obavljanja službe od općeg gospodarskog interesa, koja je povjerena Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica.Agencija je 17. prosinca 2008. odobrila državne potpore za pokriće troškova obavljanja službe od općeg gospodarskog interesa tom poduzetniku za razdoblje od 2008. do 2010. te ga obvezala na vođenje zasebnog knjigovodstva za prihode i rashode koji se odnose na obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa.

[ Zatvori ]
Nakon sedam godina uzastopnog uvrštenja u rangiranje konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma Hrvatska stagnira već tri godine i kreće se oko 61. mjesta od 134 rangirane zemlje. Također, ukupna se ocjena konkurentnosti Hrvatske u posljednje dvije godine gotovo nije promijenila. Najlošije smo bili rangirani 2005., kad smo bili na 67. mjestu, pa se sada 61. pozicija možda ne čini lošom, ispred su Bahrain, Brunei, Oman, Kuvajt, čak i Kazahstan. Udjel je izvoza u BDP-u samo 42 posto dok nove članice Unije postižu između 70 posto i gotovo 90 posto udjela. Iako je naš robni izvoz u sedam godina s pet porastao na 9,2 milijarde eura, Slovenija ostvaruje dvostruko više, a Slovačka čak 42 milijarde eura.
- Razlike koje su postojale između nas i Rumunjske 2000. danas se otapaju, jer nam se Rumunjska približava, a mi se ne odmičemo - poručila je članica Vijeća Slavica Singer, dodajući kako je u Hrvatskoj nacionalni sport da smo zadovoljni sami sobom, naravno, dok se ne uspoređujemo s drugima. Hrvatski tržišni udjel u EU u 10 godina stagnira, odnosno pomaknuo se samo za 0,01 posto (na 0,12) dok je šest novih članica iz regije (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska) svoj udjel gotovo udvostručilo, na 4,81 posto.

- Nije se sramota uspoređivati s Bugarskom i Rumunjskom jer oni nekog vraga rade-oštar je bio i Ivica Mudrinić, poručivši kako Hrvatska može ostvariti rast BDP-a od sedam ili 10 posto, ali pod uvjetom da postoji jasna vizija. Analiza konkurentnosti pokazuje kako je bitno smanjiti državnu potrošnju, redefinirati i podići učinkovitost javne uprave, reformirati obrazovanje, jačati inovacije i transfer tehnologija. Na izlaganju godišnjeg izvještaja poručeno je i kako će uskoro Nacionalno vijeće za konkurentnost predstaviti i neke nove članove i tako udahnuti svježinu i živost u svoj rad.

Kao najbitnije za podizanje konkurentnosti naglašeno je postizanje političkog dogovora među strankama temeljenog na programu društveno-ekonomskih zahvata koje nužno treba učiniti i preuzimanju odgovornosti i obaveza za provođenje radikalnih društvenih i ekonomskih promjena. U oboje naravno treba uključti vladu, poslovni i akademski sektor, kao i civilni sektor.

[ Zatvori ]


- Duboko sam promišljao. Dvadeset sam godina u politici, svoju dionicu sam odradio- rekao je Sanader odgovorivši na pitanje novinara misli li da drugi to mogu bolje kratkim - drugi mogu nastaviti. Demantirao je nagađanja da je bolestan te je dodao kako su mu ponuđene dužnosti u nekoj od europskih institucija, no kako ih je odbio. - Moj posao je obavljen- kaže Sanader u trenutku pada BDP-a za 6,7 posto, drugog rebalansa proračuna, blokade pregovora s Europskom unijom, prosvjedima seljaka i pomoraca te nizom sastanaka s privrednicima o mogućim rješenjima problema hrvatskog gospodarstva, kojih je svakim danom sve više.

[ Zatvori ]


Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje kao institucije nadležne za prikupljanje neizravnih poreza u koje se ubraja i carina, izjavio je Lideru da je sukladno s novim zakonom u proteklom razdoblju Uprava zvršila pripremu u informacijskom sustavu. - Ubačene su nove carinske stope za proizvode iz Hrvatske i Srbije, kao što je i predviđeno novim Zakonom o zaštiti domaće proizvodnje. Sve pripreme su obavljene na vrijeme i primjena ovog zakona počela je bez problema, bez gužvi na granicama ili u carinskim ispostavama u unutrašnjosti, rekao je Kovačević. Komentirajući pitanja uvođenja eventualnih kontramjera iz Hrvatske i Srbije, Kovačević je istaknuo kako Uprava nije radila na tom zakonu pa komentare u vezi s njime valja uputiti Parlamentu BiH, budući da je Uprava nadležna isključivo za provođenje ovog zakona.

BiH je usvojio navedeni zakon unatoč jasnim upozorenjima Izaslanstva Europske komisije u BiH te resornih ministara u Vijeću ministara BiH da se njime izravno krše obveze BiH unutar CEFTA Sporazuma, ali i unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je zemlja prošle prošle godine potpisala s EU.

Prema trenutačnoj konstelaciji unutar izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, ne postoje nikakve naznake o mogućnosti povlačenja spornoga zakona te se sasvim sigurno očekuju kontramjere vlada u Zagrebu i Beogradu.

Istina, postoji i mogućnost da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko iskoristi svoje „bonske ovlasti“ i poništi navedeni zakon. Međutim, njegov je ured već prije odbio komentirati usvajanje spornog zakona uz obrazloženje da to nije pitanje za OHR, već za EC, Tajništvo CEFTA-e i institucije BiH.

Lider doznaje da je prvoga dana primjene zabilježen i prvi manji nesporazum na granici kad se kamion natovaren robom iz Srbije vratio s graničnog prijelaza u Bijeljini u Srbiju. Kamion je vraćen jer isporučitelj robe za BiH nije bio obaviješten o uvedenim carinama i o početku njihove naplate.

[ Zatvori ]
"Planiramo uz našu proizvodnju vezati oko dvije tisuće poljoprivrednih domaćinstava u Slavoniji jer ćemo za proizvodnju u punom kapacitetu godišnje trebati osigurat oko 100.000 tona uljane repice", kazao je Gadže tijekom svečanosti otvorenja tvornice.Također je najavio projekt izgradnje pogona za proizvodnju električne energije snage pet megavata, koja bi se proizvodila od ostataka proizvodnje biodizela, a čija će gradnja koštati 25 milijuna eura.

Prema riječima Gadže, proizvedeni biodizel tvrtka "Europa Mil Bioenergija" izvozit će na tržišta Rumunjske, Austrije i Slovenije, a nadaju se, kako je kazao, i pregovorima s INA-om.Velika očekivanja u tvrtki, kazao je Gadže, imaju od Zakona o biogorivima za prijevoz, kojim se osigurava poticanje proizvodnje i potrošnje biogoriva u Hrvatskoj, ali zakon, kako je rekao, neće bit u primjeni još najmanje godinu dana, iako je usvojen, jer nisu doneseni svi potrebni provedbeni akti. Simboličnim presijecanjem vrpce tvornicu su u pogon pustili vukovarski gradonačelnik Željko Sabo i voditelj Ureda za branitelje grada Zagreba Miodrag Demo, a svečanosti je bio nazočan i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

[ Zatvori ]


– Iako svjetski trendovi traže vina puna okusa i s većim postotkom alkohola, priliku za Hrvatsku vidim u proizvodnji vina s 12 do 12,5 posto alkohola koja, poput Babića, imaju i te kako pun okus - kazao je Hayes te dodao da je, unatoč ranijoj skepsi, ovih dana imao priliku piti isključivo vrhunsku malvaziju.

Hayes primjećuje da se domaći proizvođači previše oslanjaju na etiketu zemljopisnog podrijetla, što može dovesti do masovnosti proizvodnje i pada kvalitete.

Uslijed krize očekuje da će se vinski sektor restrukturirati, da će velike tvrtke bilježiti pad prihoda, dok će mali proizvođači zbog svoje fleksibilnosti bolje proći.

[ Zatvori ]


Do prošlog mjeseca postotak kućanstava koja čitaju letke i obavljaju svoju kupnju prema onome što u njima pročitaju bio je stabilan četiri godine, te je polovina kućanstava čitala letke, a od 10 do 14 posto ih je kupovalo prema njima.

Svibanjsko istraživanje pokazuje da je najveći porast kupovanja prema letcima prisutan kod kućanstava višeg prihodnog razreda. Iz GfK navode da kućanstva lošijeg materijalnog statusa konstantno vode brigu o cijenama, a sada su očito i ostali primorani mijenjati ponašanje.


Istra, Lika, Slavonija...

Promatrano regionalno, najveći porast kupovanja prema letcima bilježi se u Istri, Primorju i Gorskom kotaru, slijede tradicionalno cjenovno osjetljivija Lika, Kordun, Banovina te Slavonija, kažu u GfK.

[ Zatvori ]


“Prosječna mirovina isplaćena u svibnju za travanj iznosila je 2169,64 kune, a mirovinu do 2000 kuna prima čak 50,9 posto umirovljenika. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3595,71 kunu, što je za 0,24 posto više nego u travnju”, objavio je nedavno NHS, koji iz mjeseca u mjesec prati financijsku pokrivenost sindikalne košarice, a koja se, podsjećamo, računa po najnižim mogućima cijenama prehrambenih i drugih proizvoda.

U košaricu se ne uračunavaju troškovi automobila jer se pretpostavlja da se umirovljenici voze javnim prijevozom, a od kulturnih sadržaja - “priznaje” se samo jedan mjesečni odlazak u kino, te čitanje jednih dnevnih novina. U ništa boljoj situaciji nisu ni umirovljenici koji primaju mirovinu između 2000 i 3000 kuna, a njih je - prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u svibnju bilo gotovo 630.000.

Sve to utjecalo je i na financijsku zaduženost umirovljenika. Doduše, točan se iznos ne može izračunati, ali, kako smo doznali u HZMO-u, u travnju je više od 104.000 umirovljenika imalo 141.316 različitih ustega s mirovina. Najviše je obustava zbog kredita (95.436), a potom obustava zbog sudskih i drugih zabrana te ovrha (33.022).


Mnogi traže pomoć u Centru za socijalnu skrb

Prema odgovoru koji smo dobili od ravnateljice zagrebačkog Centra za socijalnu skrb Marije Pavić, različite pomoći preko tog centra lani je dobilo 3989 umirovljenika. Najviše je doplataka za pomoć i njegu (1700), potom jednokratnih pomoći (1500), financiranje smještaja po domovima za starije i nemoćne (700), a stalnu pomoć primalo je 89 umirovljenika. No, to nije sve jer i Grad Zagreb, jednako kao i drugi gradovi, prema Zakonu o socijalnoj skrbi mnogima sufinancira režijske troškove stanovanja. Drugim riječima, i lokalni proračuni spašavaju umirovljenike od potpunog siromaštva jer osim što im sufinanciraju te troškove, neki od njih isplaćuju i božićnice te osiguravaju besplatan javni prijevoz.

Ipak, sve to nije dovoljno, ali umirovljenici ne žele pojedinačno iznositi vlastite probleme u javnost. Većina ih to pokušava riješiti preko umirovljeničkih udruga, pa je tako nedavno Matica umirovljenika pokrenula inicijativu da se umirovljenicima smanji radiotelevizijska pretplata, tj. da se ona obračunava prema primanjima umirovljenika. Tu su inicijativu podržali i klubovi zastupnika HSLS-a i HSU-a. Predlažu izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, kojim se visina pretplate izračunava na osnovi prosječne plaće (1,5 posto te plaće). Klubovi su zatražili da se ta formula promijeni te da se umirovljenicima visina pretplate računa kao 1,5 posto prosječne mirovine koja iznosi nešto više od 2100 kuna. Ne zna se kad bi se taj prijedlog mogao naći na dnevnom redu Sabora, ali se pretpostavlja da bi se o njemu moglo raspravljati početkom jeseni.

[ Zatvori ]



Porezi na mobitele

Osim globalne krize, koja je srezala dotok inozemnog kapitala i izvoz, Hrvatsku je na početku godine pogodila i plinska kriza, što je dodatno pogoršalo ionako teške uvjete poslovanja. Bilo je ekonomista i poduzetnika (Branko Roglić, vlasnik Orbica, primjerice) koji su govorili da će sve manje od 10 posto pada biti zapravo uspjeh. Ljubo Jurčić očekivao je pad od 8 posto.

Moguće je da bi se taj najcrnji scenarij i dogodio da nije bilo lokalnih izbora i neelastične Vlade, koja je nastavila trošiti kao da se ništa dramatično ne događa. Državni zavod za statistiku je izračunao da su u prva tri ovogodišnja mjeseca zaronile sve bitne sastavnice BDP-a osim državne potrošnje, koja je rasla 3,9 posto.

Potrošnja kućanstava pala je 9,9 posto, investicije su smanjenje 12,4 posto, izvoz roba i usluga pao je 14,2, a uvoz 20 posto. Inače, bruto domaći proizvod jednak je zbroju potrošnje kućanstava, države i investicija koji se umanjuju za uvoz i uvećavaju za vrijednost izvoza. Ekonomisti ostaju pri procjenama da će do kraja godine BDP pasti između 4 i 5 posto, što zapravo znači da Vlada hitno mora prilagoditi svoje planove takvim kretanjima.

Nakon što je glavni Vladin savjetnik Željko Lovrinčević pripremao teren za drugi ovogodišnji rebalans, danas se oglasio i ministar financija koji je ostavio mogućnost da se on i dogodi već za dva tjedna. Lovrinčević sugerira Vladi da minuse pokuša nadoknaditi povećanjem PDV-a i oporezivanjem mobitela, i to već od ljeta, kako bi dio teret poskupljenja pao i na turiste jer bi čekanje jeseni otežalo situaciju.

Zbog pada BDP-a manjak u državnoj blagajni do kraja godine mogao bi biti oko 15 milijardi kuna, a ne planiranih pet milijardi kuna, a koliko je to krupan gubitak i za državu, vidi se po tome što približno toliko iznose tromjesečne plaće i mirovine.

Premda Šuker kaže da Vlada neće ići na povećanje poreza, Lovrinčević se boji da neće imati izbora jer je pitanje može li se država iznova zadužiti za 1,5 do 2 milijarde eura? HBOR se povukao kad je vidio da mu nitko neće dati kredit bez 8,5 posto kamata. – Ne naučimo li sada da se ne može vječno živjeti na dug, ništa nećemo naučiti – komentar je Ljube Jurčića, koji vjeruje da povećanje poreza nije rješenje jer će kratkoročno veći porezi donijeti nešto novca u proračun, ali će smanjit potrošnju.


Crna jesen

– Godinama govorim da nema rješenja osim povećanja proizvodnje, sve drugo vodi u još veći dug, nelikvidnost i inflaciju. U nas još nema krize jer sve dok ljudi imaju posao ne može se reći da je kriza. Kriza će doći u jesen, uvjeren je Jurčić. Takvo uvjerenje sve je šire jer nakon seljaka, koji traže veće poticaje, pojačao se i pritisak sindikata na državu da subvencionira kraći radni tjedan.

[ Zatvori ]
Jandroković je prenio Alkalaju "očekivanje da će Zakon o zaštiti domaće proizvodnje koji je usvojen 18. lipnja 2009. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine biti povučen, jer je izravno usmjeren protiv slobodne trgovine s Republikom Hrvatskom", navodi se u priopćenju.

"Ukazao je na štetnost i neopravdanost donošenja protekcionističkog i diskriminacijskog zakona kojim Bosna i Hercegovina krši odredbe preuzete pristupanjem Sporazumu o slobodnoj trgovini Središnje Europe (CEFTA)", kaže MVPEI u priopćenju. Jandroković je, kaže priopćenje, upozorio "da ovakvo ponašanje nije u duhu dobrosusjedske suradnje za koju se obje države zalažu, te da bi primjena ovog zakona ostavila posljedice na cjelokupne odnose dviju zemalja, te primorala Republiku Hrvatsku da poduzme korake u zaštiti svojih interesa".

Jandroković se s Alkalajem susreo na rubu sastanka ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na Krfu te s njim osim o bilateralnim odnosima dviju zemalja razgovarao i o stanju na jugoistoku Europe.

[ Zatvori ]
Štoviše, u uvjetima recesije i pada potrošnje, veći PDV ne znači nužno i da bi se državna blagajna bolje punila - ocjenjuje Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena.

Prema najnovijim podacima Eurostata, ukupno porezno opterećenje u Europskoj Uniji (EU) doseže 39,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To znači da dva od pet eura u Uniji odlazi na plaćanje poreznih obveza državi. No, unutar EU postoje velike razlike među članicama. Najmanje prezno opterećenje eurostatističari su našli u Rumunjskoj, gdje ono iznosi samo 29,4 posto BDP-a, a najveće u Danskoj, u kojoj doseže 48,7 posto BDP-a.

Istraživanje Eurostata nije obuhvatilo Hrvatsku. Ipak, prema podacima Ministarstva financija, porezno opterećenje u nas je 2007. iznosilo 46,5 posto BDP-a, u što su uključena i davanja lokalnoj samoupravi, a što je na razini skandinavskih zemalja.


Dodatni troškovi za ulagače

Velik su problem i lokalne vlasti, koje poduzetnici često ističu kao veći problem od same središnje države, jer upravo one generiraju najveći dio parafiskalnih nameta. S time se slažu i ekonomisti.

- Posljednjih su godina lokalne vlasti znatno povisile parafiskalne namete. Njih je teško planirati, pa se ulagači koji dolaze u Hrvatsku često susreću s dodatnim troškovima, koje nisu očekivali - kaže Šantić.

Osim visine poreza, kažu ekonomisti, upitna je i njihova struktura. Kod nas je, primjerice, izraženo veliko oporezivanje rada, pa Hrvatska po visini bruto plaća spada na vrh, a po neto plaćama tek na sredinu tranzicijske ljestvice.

[ Zatvori ]
Proizvođači iz Škabrnje, Prkosa, Nadina, Zemunika, ali i s područja Tribunja i Vodica, gdje se također tradicionalno uzgaja višnja maraska, kažu da im “Maraskina” cijena ne pokriva ni osnovne troškove i da naprosto neće pobrati ovogodišnji urod!

Nije pomogla ni intervencija zadarskog župana Stipe Zrilića, pa su proizvođači na prošlotjednom skupu za ponedjeljak najavili prosvjednu blokadu prometnica u zadarskom zaleđu.

Pokušaji da se proizvodnja višnje maraske brendira, da se sjeverna Dalmacija proglasi regijom maraske, a grad Zadar gradom maraskina, očito nisu otišli puno dalje od ideje jer se proizvodnja sustavno ne stimulira.

Istina, individualni su proizvođači dobivali poticaje za sadnju, 16 tisuća kuna za jedan hektar zasađenog voćnjaka, a bila je subvencionirana i nabava sadnica. Mnogi su zbog toga obnovili u ratu stradale marasnjake, a sada je ostalo nedefinirano pitanje otkupa uroda.

– U Škabrnji smo osnovali poljoprivrednu zadrugu kojoj je glavni zadatak upravo otkup maraske. Računamo da će ove godine biti više od 600 tona na privatnim posjedima, no mislimo da “Maraska” snižava cijenu jer je počeo dospijevati rod na njihovim plantažama na Vlačinama − kaže Marko Ivković, direktor PZ “Škabrnja”.

“Maraska” je na Vlačinama prije četiri godine zasadila gotovo sto tisuća sadnica, koje će u puni rod 2012. godine. Prvi rod s tog velikog marasnjaka već je prispio, no u “Maraski” tvrde da to nije uzrok snižavanju otkupne cijene.


Cijenu diktira tržište

− Na Vlačinama ćemo ubrati oko 40 vagona višanja, što je premalo za naše potrebe i računamo na otkup od individualnih proizvođača. Cijenu od 4,15 kuna diktira tržište, mi kao privatna tvrtka ne možemo dati više, a treba znati da se kontinentalna višnja otkupljuje za 2,5 kune po kilogramu.

Mi smo spremni otkupiti sav urod maraske po ponuđenoj cijeni, uz napomenu da je njezin plasman na inozemno tržište težak zbog recesije, a i zbog toga što se dvadesetak godina nije ulagalo u obradu tog tržišta − kaže Vandri Montabelo, direktor “Maraske”.

Razlika između cijene koju “Maraska” nudi i one koju traže proizvođači u ukupnom je iznosu samo 300 tisuća kuna, s obzirom na ukupni urod. U drugim slučajevima tu razliku u cijeni u pravilu financira Ministarstvo poljoprivrede, a u slučaju višnje maraske, koja je jedan od rijetkih autohtonih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, još nije definirana nikakva politika.

Sve je prepušteno tržištu, na kojem se proizvođači ne snalaze, nisu dobro organizirani i ne traže subvenciju od Ministarstva, a “Maraska” kao jedini otkupljivač ne želi na sebe preuzeti rizik da plati ono što poslije ne može ekonomski opravdati, odnosno prodati.


Liker za papu

Maraskino se u Zadru proizvodi već više od tri stoljeća, a danas taj čuveni liker proizvodi jedino Maraska.

Kao dragocjenosti čuvaju se narudžbe tog likera za Napoleona, ruski carski i engleski kraljevski dvor, a imaju i ekskluzivni ugovor za opskrbljivanje Vatikana.

No, danas ima puno više sirovine nego što se na tržištu može plasirati likera, sokova i drugih proizvoda.


Čupali stabla

Nezadovoljni otkupnom cijenom koju im je ponudila Maraska, uzgajivači autohtone višnje maraske u Škabrnji prvo su u subotu najavili, a zatim počeli čupati stabla zasađena dijelom državnim poticajima.

Tvrde da će, ako ne dobiju pet kuna po kilogramu umjesto ponuđenih 4 kune i 15 lipa, uništiti više od 200 tisuća stabala.

[ Zatvori ]
Cijena grčke lubenice na zagrebačkim je tržnicama visokih deset kuna po kilogramu, a u Konzumovim trgovinama može se naći samo domaća lubenica, i to za 3,99 kuna po kilogramu!

– Lubenica koja se trenutačno prodaje na Konzumovim prodajnim mjestima uzgaja se u Neretvi, riječ je dakle o domaćem voću. Konzum može svojim kupcima ponuditi cijenu od 3,99 kuna po kilogramu zbog kontinuiranog otkupa velikih količina (svakodnevno se otkupljuje više od 300 tona lubenice) te zbog potpunog odricanja od marže, a sve radi bolje usluge za naše kupce – objasnio je direktor sektora marketinga Nikola Jurčić.

I drugi veliki trgovački centri također imaju niske cijene tog popularnog i hrvatskim građanima omiljenog voća. U Metrou ćete za kilogram grčke lubenice, iste one s tržnice, izbrojiti tek 3,65 kuna, dakle gotovo tri puta manje nego za voće koje biste kupili na tržnici. S tako niskim cijenama u supermarketima kumice na tržnicama, koje dobivaju prefiks preskupih, ne mogu se nikako boriti.


Skupo grožđe

No, nisu samo lubenice šokirale građane velikom razlikom u cijeni.

I grožđe, još jedna ljetna voćna delicija, cjenovno jako varira.

I dok kilogram grožđa u velikim trgovačkim centrima i na tržnicama stoji najčešće tridesetak kuna, u malim kvartovskim dućanima cijena mu se penje na nevjerojatne 42 kune po kilogramu.

[ Zatvori ]


O tome može li se pad i u kojoj mjeri povezati sa zabranom pušenja Ivanković nije želio spekulirati, no napomenuo je da informacije unutar industrije ukazuju da je njihov potrošač ispijanje piva preselio - doma.

Ugostitelji su, s druge strane, sigurni da njihov pad prometa ima veze sa zabranom pušenja pa se kod nekih pad bilježi na visokih 80 posto. Velik broj malih kafića, pogotovo onih bez terase, svoja je vrata odavno zatvorio.

Ugostiteljski posao, kako kažu iz Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, počeo je patiti već krajem prošle godine kada im je promet zbog negativnih učinaka globalne gospodarske krize pao oko 30 posto.

Uslijedila je i provedba Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda u svibnju, zbog čega promet dodatno pada, pa HOK-u nije preostalo drugo nego pripremiti tekst zahtjeva za ispitivanjem ustavnosti toga zakona.

Prerađivači kave, također vezani za ugostiteljski posao, ostali su suzdržani u komentarima o utjecaju zabrane pušenja na njihovo poslovanje. Od nekolicine većih proizvođača kave odgovor na ovaj upit dao nam je jedino “Franck”, koji je kupnjom splitske tvrtke “Tombia” preuzeo i proizvodnju kave Glorija, a oni pak kažu kako vode evidenciju o utjecaju tih, ali i drugih zakona na njihovo poslovanje, ali su vrlo konzervativni kada je u pitanju iznošenje tih podataka u javnost.

[ Zatvori ]
Banke su dijelom izgubile obilate “slavine” financijskih tokova iz inozemstva, a dijelom su reagirale jednako prema svim subjektima s naznakom usporavanja gospodarske aktivnosti.

Premda se domaći financijski sustav pokazao žilavim, bankari i strane rejting agencije usvojile su regionalni pristup. Rezultat je procjena višeg rizika gotovo u svim zemljama jednako, dakle i više riziko premije, i više kamatne stope.


Dva važna zadatka

Bankari i poduzetnici su obazriviji, krediti su skuplji i teže dostupni a živjeti se mora. A kada se privatni sektor boji, tu onda uskače država kako bi održala okretanje gospodarskog zamašnjaka.

Pred našom državom su dva važna zadatka. Prvi je riješiti probleme kojima je ona jedan od važnih uzroka, a to je problem nelikvidnosti kao posljedica financijske nediscipline. Drugi je pomoći gospodarstvu, napose onom malom i izvoznom, te onom spremnom na investicije i inovacije. Država treba biti ta koja pokazuje što je to financijska disciplina, a nikako izvor i primjer financijske nediscipline.

Naša je država došla do roka podmirivanja svojih obveza od 180 dana za neke račune, i cilj je, prema riječima ministra Šukera na nedavnoj konferenciji u Šibeniku, podmirivanje obveza u roku od 60 dana. Neka Ministarstvo odredi je li to 60 ili 90 dana, ali neka se onda računi plaćaju od javnih poduzeća i državnih ministarstava u tom roku.

U suprotnom treba usvojiti sankcije koje mogu ići do smjene odgovornih, što sam predložila ministru, za uzrokovanje financijske nediscipline i jačanje lanca nepodmirenih potraživanja.

Državni se instrumenti u svijetu uzimaju kao garant najvišeg ranga, pa bi se država trebala tako odnositi i prema svojim obvezama. Jedan od načina smanjivanja lanca nelikvidnosti je kompenzacija dospjelih potraživanja, a nerijedak je primjer da je to kod nas nemoguće za obveze i potraživanja prema državi.

Dakle, država bi trebala stvoriti mogućnost gotovo automatske kompenzacije u poslovima gdje je ona prisutna te poticati multilateralne kompenzacije širih razmjera. Za sada su multilateralne kompenzacije moguće preko Fine tako da tvrtke same traže sudionike koji bi se mogli uključiti u kompenzaciju, što proces čini dugim i nedovoljno učinkovitim.

Nadalje, država bi trebala ispitati efekte postupnog produljenja obveze za plaćanje PDV-a poduzetnicima na šest mjeseci umjesto današnjih mjesec dana. Nerealno je očekivati da bi država pristala na plaćanje na temelju naplaćene umjesto fakturirane realizacije.

Ovim produljenjem osiguralo bi se da se glavnina potraživanja naplati prije plaćanja PDV-a, pa se ne bi ugrožavala likvidnost iz gospodarstva. Država bi trebala osigurati privremeno, kratkoročno financiranje ovog jaza, dok ne pristigne predloženi rok plaćanja PDV-a, a poduzetnici bi se riješili velikog tereta.

Što se tiče drugog zadatka, u teškim vremenima država treba pojačati razvojnu ulogu. Dovoljno je pogledati preko “velike bare”, čijih bi se nekih interventnih mjera gotovo postidjeli ortodoksni socijalisti.
U Hrvatskoj je dobar primjer djelovanja preko HBOR-a kreditima za malo gospodarstvo. Program mikrokredita treba pojačati, kao regionalne jamstvene instrumente, te na razini države HAMAG-ova jamstva.


Tovar mi je krepa...

Sve ovo trebalo bi ohrabriti bankare da podrže zdrave razvojne ideje. Dio bankara već je intervenirao reprogramiranjem kreditnih obveza i dopuštanjem većeg prekoračenja. Sada bi se ministar financija našao u čudu i zapitao: odakle novac, od zdravstva, od umirovljenika?

Mirnija jesen vjerojatno će dati ideje za izvore sredstava za poticaje gospodarstvu, da ne bi bilo po onoj bračkoj: ‘Tovar mi je krepa taman kad sam ga nauči lavorat bez obida’.

Ugled financijski stabilne zemlje treba kapitalizirati u inozemstvu, lobirati kod banaka za olakšanje remena poduzetnicima, riješiti problem javnih poduzeća gubitaša, a moguće je ponekad donijeti i nepopularne mjere koje u preraspodjeli kolača državnih prihoda daju prednost onima od kojih ćemo jesti kruh naš sutrašnji.

[ Zatvori ]
Kad je u pitanju kriza financijskog sektora, Vujičić je kazao kako nije vrijeme za opuštanje, jer još uvijek nismo izašli iz krize, ali neke naznake njenog oporavka postoje. Također, dodao je, postoje realni rizici osobito u zemljama euro-zone pa i u Hrvatskoj, što znači da ne možemo kazati da smo izašli iz krize.

"Snaga Hrvatske bila je u solidnoj i stabilnoj bazi bankarskog sustava koji nije pretrpio značajne potrese na početku financijske krize", naglasio je Vujičić te dodao kako je fiskalna konsolidacija pred nama, no kako će u realnom sektoru još biti problema za neke tvrtke, ali možda ne za cijelu hrvatsku ekonomiju.Također, važna tema ovog skupa posvećena je 20 godina tranzicije - o tome koliko je bila uspješna, da li je završila i što se iz nje moglo naučiti.

Organizatori najavljuju, među ostalim, izlaganje zamjenika glavnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Murila Portugala, koji će u petak sudionicima konferencije govoriti o utjecaju aktualne svjetske financijske krize na reformiranje ove značajne financijske institucije.

[ Zatvori ]
Obilazeći police s dužnosnicima u samoposluzi trgovačkog lanca Perekrestok, Putin je zastao pred paketom kobasica i zapitao "Zašto ove kobasice stoje 240 rubalja (7,5 dolara)? Je li to normalno?", prenosi dnevni list Kommersant.pitao je Putin.

"Ali to su kobasice visoke kvalitete!", branio se jedan od direktora i pokazao premijeru druge kobasice po cijeni od samo 49 rubalja. Nakon toga je Putin mahao papirom i ukazao na 52 posto marže. Na odjelu mesa kritizirao je cijenu svinjetine za koju drži da je dva puta skuplja od očekivane. Direktoru nije preostalo ništa drugo nego obećati da će sutradan spustiti cijene.Neposredno prije odlaska u to samoposlugu, Putin je na sastanku vlade pozvao na veću uravnoteženost cijena između proizvođača, distributera i potrošača, a u ime socijalne pravičnosti u Rusiji pogođenom gospodarskom krizom."

[ Zatvori ]
Isporuke plina u zemlje izvan okvira bivšeg Sovjetskog Saveza smanjit će se u 2009. na 142,1 milijardu prostornih metara, što je 11 posto manje u usporedbi s godinom ranije, kazao je čelnik ruske kompanije.Dodao je i kako očekuje pad isporuka u prvoj polovici godine za 26 posto na 59,5 milijardi prostornih metara.Među glavnim je uzrocima slabog izvoza ukrajinska višetjedna totalna blokada važnog plinovoda tijekom prošle zime.Iako kompanija temelji svoje cijene plina na cijenama nafte, stvarni je mehanizam utvrđivanja cijena trgovinska tajna.

[ Zatvori ]



Zahtjevi do 8 milijuna kuna

Prednost pri odobrenju kredita imaju zahtjevi za kredit do osam milijuna kuna, korisnici koji su ostvarili porast poslovnih prihoda, prihoda od izvoza ili porast obujma proizvodnje od najmanje pet posto, kao i oni koji su proveli ulaganja u modernizaciju, zaštitu okoliša i štednju energije, ulaganja u istraživanje i razvoj ili promidžbene aktivnosti, te korisnici koji su povećali broj zaposlenika.

O novim kreditnim programima HBOR-a i suradnji s poslovnim bankama na području dalmatinskih županija razgovaralo se na sastanku koji je na Ekonomskom fakultetu u Splitu upriličio HBOR, a nazočili su mu Alma Jagnjić, direktorica Sektora kreditiranja, Ivanka Maričković-Putrić, voditeljica Direkcije izvoza, i Mira Krneta, voditeljica Područnog ureda Split, te predstavnici poslovnih banaka s područja Dalmacije.

Osim za program trajnih obrtnih sredstava, za čiju je provedbu planirano oko 430 milijuna kuna, poduzetnici iskazuju i velik interes za još dva programa koji ublažavaju posljedice krize, a to su kreditiranje proizvodnje i priprema turističke sezone.

S programom kreditiranja proizvodnje započelo se u veljači i do kraja svibnja odobreno je više od 83 milijuna kuna kredita, a kamatna stopa trenutačno iznosi oko 5,08 posto godišnje. Za pripremu turističke sezone, postojeći je program proširen i na mogućnost plaćanja režijskih troškova i plaća zaposlenika.

Riječ je o manjim kreditima, a dosad je plasirano do sto milijuna kuna. Posljednjeg dana ovogodišnjeg svibnja kreditna aktivnost HBOR-a dosegnula je 45,5 milijardi kuna. Najviše je, 46 posto ili 21,1 milijarda kuna, odobreno za kreditiranje izvoza.


Priznanje

Imamo izvanrednu suradnju s međunarodnim financijskim institucijama, istaknula je Alma Jagnjić. Tako je EIB svrstao Hrvatsku u konvergentnu regiju, a to su samo zemlje Europske unije.


Brojke

26 - kreditnih programa ima HBOR, 16 ih se provodi preko poslovnih banaka

486 mlrd. - kuna kredita odobreno je lani u Zadarskoj županiji, slijedi Splitsko-dalmatinska s 453,1 mlrd., Dubrovačko-neretvanska s 227,5 i Šibensko-kninska s 154,7 mlrd. kuna

185 - kredita lani je odobreno preko poslovnih banaka na području dalmatinskih županija

[ Zatvori ]
Kako se navodi u Odluci, privremena zaštitna mjera iz Odluke na snagu stupa danom objave u Narodnim novinama, a traje 200 dana od dana stupanja na snagu.Zaštitna pristojba, u obliku dodatne carine, za sireve vrste ementaler i edam iznosi 0,55 eura po kilogramu, a za sir vrste gauda te za dvije vrste nadomjestaka za sir iznosi 1,05 eura po kilogramu.Dodatne carine, prema tekstu Odluke, ne primjenjuju se na uvoz robe podrijetlom iz zemlje u razvoju - članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO), i to sve dok udio uvoza određene robe iz te zemlje ne prelazi tri posto ukupnog uvoza te robe, kao i pod uvjetom da ukupan uvoz iz zemalja u razvoju - članica WTO-a s pojedinačnim udjelom u hrvatskom uvozu nižim od tri posto ne čini više od 9 posto ukupnog uvoza te robe na carinsko područje Hrvatske.

Također, ova se zaštitna mjera neće primjenjivati na robu koja je već na putu prema carinskom području Hrvatske, pod uvjetom da krajnje odredište te robe više ne može biti izmijenjeno.U Odluci se navodi kako se ova privremena mjera donosi radi otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu, a dodatna će se carina obračunavati i naplaćivati prilikom obračuna i naplate uvozne carine pri uvozu na carinsko područje Hrvatske, sukladno Uredbi o carinskoj tarifi za 2009. godinu.Odluka je donesena temeljem Zakona o trgovini te Uredbe o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.Uvođenje ove privremene zaštitne mjere ujedno je dio dogovora postignutog 11. lipnja ove godine između predstavnika Vlade, potpredsjednika Jadranke Kosor i Damira Polančeca, s poljoprivrednicima koji su tada prosvjedovali u Zagrebu.

[ Zatvori ]
..’ jedna je od misli koje Đuro Gavrilović, predstavnik osme generacije, aktualni vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora petrinjske mesne industrije rijetko kad zaboravi istaknuti. Čini se da su opipljivi financijski rezultati sporedni u odnosu na tajne recepture i tehnologije. Tradicija i brend koji asocijacije potrošača instinktivno upućuje na kvalitetu glavni su asovi u Gavrilovićevom rukavu. Problem je u tome što su možda i jedini.

Zadnjih nekoliko godina u Petrinji su utonuli u san, koji bi poremetio samo neki potez širenja u trgovini, koja je prema ostvarenim rezultatima postala Gavrilovićeva glavna djelatnost. Mesni biznis, koji slovi za osnovni, stajao je na mjestu sve do neočekivane akvizicije pazinskog Purisa potkraj prošle godine. S kakvim će rezultatima završiti priča s Purisom vrlo je važno za Gavrilovićevu poziciju u mesnoj industriji, u kojoj vreba mnogo velikih i jakih igrača predvođenih Agrokorovim PIK Vrbovcem u segmentu crvenog mesa i Vindijinom Kokom u bijelom mesu, da ne spominjemo očekivani ulazak globalnih igrača. Kad se zbroje rezultati, Gavrilovićeve trgovačke tvrtke u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 1,2 milijarde kuna, u usporedbi s 528,5 milijuna kuna koliko je uprihodila mesna industrija. Proizvodnom se segmentu sada može dodati i prihod Purisa, koji je u 2008. bio 328,4 milijuna kuna, ali Puris uz povećanje prihoda nosi i velike utege. Gubitak, koji se akumulira godinama, u prošloj je godini bio 16 milijuna kuna, a obveze su veće od 120 milijuna kuna.


Niska zaduženost

Što u Gavriloviću planiraju s Purisom, u kojem će smjeru razvijati mesni biznis, a u kojem trgovinu, kako komentiraju ostvarene rezultate i kakvi su im općenito poslovni planovi zasad ostaje nepoznato.
- Stav Uprave je da ne daje odgovore na takva pitanja - kažu u Gavriloviću.
U Purisu je u tijeku restrukturiranje pa je za konkretne rezultate rano. Pazinska tvrtka je s 50-ak posto tržišnog udjela lider u proizvodnji purećeg mesa i prerađevina na domaćem tržištu, a glavne boljke su mu bile slaba distribucijska i prodajna mreža te ovisnost o domaćem tržištu. Prvi problem se, kažu u Purisu, već počeo rješavati na način da je komercijala prebačena u Gavrilović, a proizvodima otvorena trgovačka mreža Gavrilovića i Narodnoga trgovačkog lanca (NTL), čija je članica. Drugi problem, pak, ima i sâm Gavrilović, koji 85 posto proizvoda prodaje na domaćem tržištu, a tek 15 posto u izvozu. Pod okriljem novog vlasnika u Purisu je smanjena proizvodnja jer je zbog povećanih cijena pala prodaja. Kako bilo, dovođenje Dušana Tomaševića na čelo Uprave pozitivan je signal s obzirom na njegovo iskustvo u Upravi Gavrilovića, Danice pa PIK-a Vrbovec, odakle je došao u Puris.

U niskoprofitabilnoj peradarskoj industriji veće se marže ostvaruju na prerađevinama u koje će, uz povećanje proizvodnje, sada Gavrilović morati agresivnije krenuti.

- Puris je strateški dobar iskorak za Gavrilović jer potrošnja bijelog mesa kontinuirano raste, a na taj se način širi u svojoj osnovnoj djelatnosti, u kojoj ima dovoljno znanja i iskustva. S Purisom dobiva jak brend, ali potrebno je još mnogo uložiti da bi se obranila pozicija pred konkurencijom - kaže konzultant Teo Vujčić.

Ključno je pitanje koliko će se Gavrilović financijski prenepregnuti u vrijeme krize i nelikvidnosti da to sve posloži. Osim toga, početkom prošle godine kupio je i rapski hotel Ros Maris za 5,8 milijuna eura, čime je dodatno pomaknuo fokus s mesnog biznisa.

Jedna od najjačih strana Gavrilovićevog poslovanja, vrlo niska zaduženost, sada bi se mogla pokazati posebno vrijednom. Prema podacima za 2007. kratkoročne obveze Gavrilovića iznosile su 59 milijuna kuna, a dugoročne 154 milijuna kuna, što u odnosu na ukupnu imovinu daje niski koeficijent zaduženosti od 0,25.

Ni ulaganja u tehnologiju u Purisu neće biti zanemariva, a posebno u farme purana, odnosno vlastitu sirovinu. U Pazinu se diče da je njihova sirovina domaća, dok je u Gavriloviću situacija sasvim drugačija. Kooperanata je vrlo malo, a daleko se najveći dio sirovine uvozi, pa se postavlja pitanje kakva će se politika voditi u Purisu.

U Gavriloviću objašnjavaju da je jedan od najvećih problema hrvatske mesne industrije nedostatak kvalitetne domaće sirovine, što ih primorava na uvoz. Ulaganje u vlastitu sirovinu, pravac koji su odabrali Agrokor i Vindija, mnogo je skuplje i zahtjevnije, ali dugoročno isplativije. Uvoziti meso iz Brazila ili Rumunjske može biti jeftinije, ali ne jamči ujednačenu kvalitetu. Gavrilović je u tom segmentu zasad bez jasne vizije.

Jače vezivanje s partnerima u NTL-u, koji s oko tisuću prodajnih mjesta drži 18 posto udjela u maloprodaji, a uz Gavrilovića glavne karike su Kerum, Studenac i Tommy, trebalo bi dovesti do boljih efekata u trgovini. Gavrilović ukupno ima dvjestotinjak trgovina, a proces objedinjavanja svih tvrtki koje se bave trgovinom pod jednim brendom sramežljivo je počeo spajanjem Dalme i Gavrilović trgovine, koja je potom pripojena Dioni, ali konačni su obrisi nepoznati.

Prošlogodišnji rezultati pokazuju da su, usprkos laganom rastu prihoda, sva poduzeća osim Merkura zabilježila pad dobiti, od čega Gavrilović d.o.o. i Istarcommerce po 60-ak posto. Izvoz i uvoz rasli su u jednakom postotku - 22 posto - izvoz na 58,4, a uvoz na 180,4 milijuna kuna. S obzirom na snagu brenda i u bivšoj Jugoslaviji, nejasno je zašto je Gavrilović propustio priliku za jače pozicioniranje u regiji.


Sin premlad za imidž

Tržišta na koja najviše izvozi su Slovenija i BiH. Više radi imidža, a manje radi ozbiljnih količina, gotove proizvode i paštete Gavrilović zadnjih godina plasira i na tržišta Amerike, Kanade i Australije.

U upravljanju kompanijom, smatraju poznavatelji funkcioniranja Gavrilovića, nedostaje ‘svježe krvi’. Sve konce u rukama drže otac Đuro, alfa i omega, i majka Margarete, članica Uprave, premda je sin, 31-godišnji Đuro Gavrilović mlađi, već osam godina predsjednik Uprave. On se uglavnom bavi proizvodnjom u Petrinji, a javnost ga nema prilike vidjeti jer je promidžbena i medijska politika Gavrilovića dovedena do apsurda. Naime, on je mlad, a imidž Gavrilovića gradi se na starosti i tradiciji. U skladu s funkcioniranjem obiteljske tvrtke važnu ulogu ima i sinova supruga, koja u tvrtki vodi Marketing i ima glavnu riječ u vezi s Dionom. U Upravi Gavrilovića ljudi od povjerenja su još Miljenko Rospaher, Drago Mioč i Mirko Šušterčić.

Za Gavrilović se, dakle, nameće pitanje kuda i kako dalje. Zadovoljiti se sadašnjom pozicijom i čekati dolazak globalne konkurencije ili ‘bildati’ snagu. Dugoročni plan gradnje nove tvornice u Petrinji manji je, a Puris veći korak u tom smjeru. Kad bi još poradio na kooperantima i osvajanju stranih tržišta, gdje bi mu bio kraj?