urbanska kapljica, graševina, pušipel, muškat žuti, traminac, rajnski rizling, sauvignon, chardonnay

Opis

Vinograd i vino
Graševina

Grozd: srednji i malen, cilindričan, zbijen, s jednim dobro razvijenim krilom; bobica srednja, okrugla, žute boje; kožica čvrsta s vrlo dobro vidljivom vršnom piknjom; meso sočno, slatko, jednostavnog okusa.

Vino: Vino graševine je slamnatožute boje, izraženog mirisa, suhog okusa, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.

Pušipel (Moslavac)

Moslavac je bijela sorta, poznata po boji zlatnog žita. Odlična je podloga za bortritisna vina i za sljubljivanje. U okusu se pronalaze osvježavajuće arome limuna i limete te breskve i meda. Ima dosta alkohola i kiselina koje omogućuju duže čuvanje.

Zeleni silvanac

Možemo smatrati davno udomaćenom sortom, navodno potječe iz Austrije. Jedna od tri dominantne visokokvalitetne sorte Njemačke, Austrije i Hrvatske. Prinosi grožđa su razmjerno niski, dozrijeva u drugoj dekadi. U posebno prikladnim mikroklimatskim uvjetima podregije Međimurje, ova je sorta našla idealne uvjete za dobivanje viskoko kvalitetnog vina.
Vino je zelenkasto-žute boje, najzelenijeg odsjaja od svih bijelih vina, harmonično, fino oblikovane voćne arome koje često podsjećaju na jabuku, ugodno naglašene kiseline. U ustima djeluje svježe, pitko, lepršavo. Ovo vino savršeno pristaje uz kuhinju sjevero-zapadne Hrvatske, teža mesna jela, svinjetinu, janjetinu, razne pečenke, pa je idealno za uživnaje na dužim svečanostima.

Rajnski rizling

Boja ovog vina je zelenkasto-žuta, a sa starenjem prelazi u zlatno-žutu. Bouquet mu je plemenit, voćni bouquet koje se nakon dvije godine nakon punjenja u boce još više razvije. Nakon dužeg vremena stajanja u boci poprimi karakterističnu aromu.

Okus – plemenit, voćni s srednjim sadržajem alkohola i ekstraktima
Potječe od rajnske divlje sorte. Ime dolazi od ‘rieseln’, što znači osipavati budući da je to bila sorta koja se osipavala u cvatnji.
Od sorte se dobije vino s najširom paletom okusa i mirisa, od suhog, živahnog mladog vina do punog teškog vina s plemenitom slatkoćom kao posljedicom posebnog načina i vremena berbe.
Može se reći da je rajnski rizling sorta koja u vinu može povezati harmoničnu osobnost sa sposobnošću polakog staranja vina.
Potvrđeno je da je kvaliteta vina mnogo više od samog omjera između slatkoće i titracijske kiselosti, da ono treba mnogobrojne ekstraktne sastojke koji mu daju tijelo te lako hlapive sastojke koji mu daju dušu.

Karakteristike sorte su naglašena kiselost, punoća i elegantna aroma te plemeniti, diskretni miris. Vino od rajnskog rizlinga je puno, zaokruženo, sa značajnim mirisom i aromom i ima dug životni vijek. Starenjem njegova vrijednost u pravilu raste.
Rajnski rizling daje u MEĐIMURSKOM VINOGORJU najplemenitija vina svjetskog glasa. Velika prednost rajnskog rizlinga kao kasno dozrijevajuće sorte, je da prema kraju duge faze dozrijevanja akumulira mnogo šećera i kod toga ne izgubi mnogo kiselina.
Rajnski rizling je i dobra podloga plemenitoj plijesni, koja se razvija na već zrelim bobicama, što daje osnovu za odlična suha, ali i slatka vina s prirodnim neprovrelim šećerom.

Normalno dozrijelo grožđe daje vina svjetle do slamnato žute boje s zelenim odsjajem. Vino od izbornih bobica su zlatno-žute boje i dobije s starenjem u boci jantarno-žutu boju. Mlado vino ima svježu voćnu aromu koja podsjeća na cvijet agacije, breskve, trešnje, a kod viših stupnjeva kvalitete i na cimet, med ili marelicu.

Chardonay

Chardonnay je najpopularnija bijela vinska sorta na svijetu i iako se uzgaja gotovo u svim vinorodnim krajevima nije najrasprostranjenija; ta titula pripada španjolskoj manje poznatoj sorti airen.

Potječe najvjerojatnije iz Burgundije. Širom svijeta naziva se još i morillon, weisser klewner, gelber weissburgunder, pinot chardonnay, pinot giallo, pinot blanc a cramant, blanc de Champagne, chardennai, chardonet, epinette, beaunois, gamay blanc, petit chatey, rousseau, maconnais, arnaison blanc…

U Hrvatskoj vrhunce postiže u međimurskom vinogorju
Proizveden kao laganije vino, chardonnay će lijepo pristajati uz voćna predjela ili dimljenu ribu, a u punijoj varijanti prijat će uz predjela od plodova mora, tjestenine u umacima od maslaca i sira, jastoga ili hlapa, kuhanu i pe?enu bijelu ribu, kuhanu janjetinu, pečeno bijelo meso peradi, sireve poput ementalera, edamera, goude, topljene sireve…

U laganijoj se varijanti služi ohlađen na 10 Celzijevih stupnjeva učaši koja se i naziva čašom za chardonnay, a kao moćnije, kompleksnije i odležanije vino dva do četiri Celzijeva stupnja topliji i u čaši što većeg volumena, ali užoj i duguljastijoj od čaše za velika crna vina.

Žuti muškat

Zajednički naziv za skupinu izrazito mirisnih sorata bijeloga grožđa, podrijetlom iz Francuske. Muškati se često koriste za proizvodnju desertnih vina. U francuskoj pokrajini Alzas od muškata se proizvode suha bijela vina, a u talijanskoj pokrajini Asti poznati pjenušci(Asti spumante).

U Hrvatskoj se uzgaja muškat bijeli, muškat žuti, muškat istarski(momjanski), muškat ruža porečki bijeli, muškat ottonel bijeli i muškat canelli bijeli.

Muškat je preporučena sorta za uzgoj u svim vinogorjima Hrvatskog primorja, Istre, Moslavine, Plešivice, Zagorja i Međimurja, a dopuštena je za uzgoj u podregijama Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje. Muškat se uzgaja i u Španjolskoj, Grčkoj, Austriji, Portugalu, zemljama Istočne Europe i dr.

U Međimurju je muškat, jedna od vrlo zastupljenih sorata bijeloga grožđa, a daje vina zlatne boje, cvjetna mirisa i osobite arome.

Sivi pinot

Grožđe ove sorte je tanke kožice, stoga je laganog tijela i svijetlije boje. Zahtjeva stalnu njegu i nadzor, posebno zbog osjetljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, potrebno je smanjivati urod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu.
Aroma ovog vina je jako ovisna o području u kojemu se uzgaja grožđe, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se često naziva i crnim burgundcem.
Okus i miris se osim što ovise o području dosta mijenjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.
Vino je pogodno za čuvanje.